Brojna istraživanja dokazala su kako ljudi koji žele izvršiti samoubistvo najavljuju svoju namjeru, a u velikom broju je i verbalizuju i to upravo svojim prijateljima, kolegama s posla, porodici itd. Ovaj podatak potvrđuje misao velikog suicidologa Erwina Ringela koji kaže kako sprečavanje suicida nikada nije stvar samo stručnjaka. Svako ko poznaje glavne karakteristike ljudi ugroženih suicidom može pomoći u stvaranju antisuicidalne klime. Samoubistvo se može spriječiti.
Jedini način kako možemo saznati da li neko razmišlja li o samoubistvu jeste, zapravo, da to pitamo. Postaviti nekome ovo pitanje jeste teško, ali toj osobi pokazuje kako je pažljivo saslušana i kako joj se želi pomoći. Na taj način se izražava briga, ali i pokazuje se kako osoba u takvom stanju i tog trenutka nije sama. Pitati saosjećajno nekog razmišlja li o samoubistvu ne znači “staviti mu ideju u glavu”.
Bolje je osjetiti težinu i nelagodu postavljanja pitanja razmišlja li osoba o samoubistvu, nego kasniju tugu zbog gubitka te osobe ili grižnju savjesti kako se moglo nešto uraditi, a nije se pokušalo.
Da i Ne u prevenciji suicida
DA
- Svaku prijetnju shvatite ozbiljno.
- Budite direktni – pitajte osobu razmišlja li o samoubistvu.
- Neka osoba zna da brinete i želite pomoći, ali budite realistični u tome koliko i kako možete pomoći.
- Objasnite kako morate kontaktirati povjerljive osobe (učitelja, psihologa, socijalnog radnika, rodbinu i sl.). Ako osoba odbija takve kontakte podsjetite je kako vam je ukazala dovoljno povjerenja dijeleći s vama svoje osjećaje, te da može dovoljno vjerovati kako ćete postupiti ispravno.
- Budite strpljivi u slušanju nečijih teškoća.
- Pokušajte ostati što duže fokusirani na problem koji suicidalnu osobu opterećuje. Probudite nadu kako to može biti rješeno na različite načine.
- Naglasite da je samoubistvo konačan i nepovratan gubitak.
- Koristite neodlučnost suicidalne osobe kao vašu prednost.
- U slučaju da procjenite da opasnost prevazilazi vaše mogućnosti, nazovite Hitnu pomoć.
NE
- Ne nudite jednostavna rješenja složenom problemu.
- Nikad ne kažite takvoj osobi: „Ne brini, sve će biti u redu.“
- Ne umanjujte osjećaje koje osoba pokazuje, ne govorite joj kako se treba osjećati.
- Ne zaklinjite se na tajnost.
- Ne ostavljajte osobu samu dok ne preduzmete mjere podrške i pomoći, bilo kratkotrajne ili dugotrajne.
- Ne sudite.
- Ne budite ono što niste
- Ne koristite fraze.
Postoje različiti putevi izbavljenja, manje bolni i za tu osobu i za one koji su joj bliski. Razgovor može ostaviti vrlo jak utisak, posebno ako je obojen pozitivnim pričama u kojoj su prisutni njoj značajni pojedinci. Nekada to može biti pozitivan okidač, struja koja vuče ka životnim vodama, a ne smrti. Ljudi su skloni davanju savjeta, ali svi znamo da na kraju taj koji sluša savjet uglavnom posluša savjet svog srca, te može biti mnogo efektnije pričati o blagodatima ovog života, šansama koje nam pruža, o ljepoti koju nosi, to zaista nekome može puno značiti, ruka spasa se zaista može pružiti riječima.
Tekst preuzet iz knjige Mentalno zdravlje, autora prof. dr Jasna Bajraktarević
Vaš PsychoPractice tim 
