U pozadini svih misli, emocija i ponašanja je komunikacija između neurona u mozgu koja se odvija preko električnih impulsa. Kada su ti impulsi sinhronizovani, stvaraju moždane talase.

Da vas podsjetimo da je mjerna jedinica frekvencije Herc (Hz) i predstavlja broj ponavljanja (učestalost) događaja u jednoj sekundi. Ljudski mozak funkcioniše u okviru šest vrsta talasa  – šest frekvencija. Svi oni su istovremeno prisutni, ali samo jedan je dominantan u određenom stanju. Upravo taj dominantni talas i njegove karakteristike određuje naše trenutno raspoloženje, mentalne sposobnosti i stanje svijesti.

Svaki proces koji mijenja percepciju mijenja i moždane talase. Na primjer: uzimanje lijekova i lakih droga utiče na to kako doživljavate svijet i ljude oko sebe i tada su moždani talasi „dirigovani“ od strane hemijske supstance koju ste uzeli. Veliki uticaj na aktivnost moždanih talasa ima i hrana koju konzumirate. Rezultatima istraživanja je potvrđen uticaj vitamina i minerala iz hrane dok je veoma teško precizno utvrditi uticaj namirnica pojedinačno.

Poremećeni ritam i nestabilnost moždanih talasa, izazivaju brojne simptome koji se pogrešno nazivaju bolestima. Neki od tih simptoma su: tikovi, opsesivno kompulzivni poremećaj, agresivno ponašanje, bijes, panični napad, bipolarni poremećaj, migrena, epilepsija, apnea u snu, tinitus, anoreksija, bulimija, eksplozivno ponašanje itd.

Gama talasi

Ovo su najbrži i najsuptilniji talasi. Odnose se na istovremeno obrađivanje informacija iz različitih dijelova mozga. Gama moždani talasi su bili dugo zanemareni, dok istraživači nisu otkrili da su to talasi koji se javljaju u stanjima univerzalne ljubavi i vrlina. 

Pretpostavlja se da gama talasi nastaju u stanjima proširene svijesti. To su talasi genija i ljudi sa visokim stepenom svesnosti. Takođe su odgovorni i za tzv. mistična i astralna iskustva, visok nivo koncentracije i usredsređenosti. Nestabilnost ovih talasa  dovodi do: anksioznosti, uzbuđenja, stresa, ADHD-a, depresije, nesposobnosti za učenje…

Beta talasi

Ovi talasi su usmereni ka spoljašnjem svijetu i kognitivnim poslovima. To su brzi talasi, prisutni kada smo budni, pažljivi, angažovani oko rješavanja problema i rasuđivanja, kada smo fokusirani na mentalne aktivnosti i kada donosimo odluke.

Postoje tri vrste beta talasa:

Niski – relaksirana pažnja 

Srednji – kada smo na nešto fokusirani

Visoki – prisutni su u stanjima uzbune, anksioznosti, uzbuđenja i stresa 

Ukoliko stanje visokih beta moždanih talasa dugo traje, mozak počinje da radi izvan zdravog okvira – neka područja mozga prestanu da budu u koordinaciji sa ostalim i počinju da funkcionišu odvojeno od drugih ili čak potpuno suprotno. 

Nestabilnost ovih talasa uzrokuje višak adrenalina, anksioznost, veliku uzbuđenost, nesposobnost da se osoba opusti, stres, ADHD, depresiju, smanjenu sposobnost spoznaje. 

Nesinhronizovani beta talasi su korisni za kratkoročno pamćenje i rutinski rad. U svakodnevnom životu kada osjetite da ste „ispali“ iz beta talasa (recimo drijema vam se) obično posežete za nekim sredstvom za „vraćanje“ u betu kao što su kafa, energetska pića i drugi stimulansi.

Alfa talasi

Dominiraju kada ste opušteni i kada misli lagano teku, kada sanjarite i prisutni su i u nekim meditativnim stanjima. Alfa talasi pomažu u cjelokupnoj mentalnoj koordinaciji, smirenosti, budnosti, integraciji uma i tijela i u učenju.  U uzrastu od šeste do osme godine života, djeca funkcionišu na alfa talasima. U ovoj životnoj fazi počinje razvoj analitičkog uma i djeca počinju da tumače informacije koje dolaze spolja donoseći zaključke o tome kako svet funkcioniše.

Nestabilnost ovih talasa dovodi do sanjarenja, rasijanosti i nesposobnosti fokusiranja. Alfa talase će povećati alkohol, marihuana i pojedini antidepresivi. Mogu se registrovati već kada su oči zatvorene, a um smiren. Često su dominantni u vrijeme aktivnosti kao što je joga.

Teta  talasi

Ovi talasi su aktivni u stanjima kada se čula povlače iz spoljašnjeg svijeta i usmeravaju na unutrašnje signale i senzacije. U teta stanju ste otvoreni za „programiranje“ jer je tada tanka granica između svjesnog i podsvjesnog uma. U podsvjesti se nalaze vaši strahovi, traume, noćne more, blokade i mnogo toga problematičnog i nerazrješenog pa je zato stanje u kome dominiraju Teta talasi idealno da se sav taj neželjeni teret ukloni, a najpoznatiji tehnika za takav rad je hipnoza. 

Ovi talasi su aktivni tokom lucidnog sanjanja – tada su te osobe i budne i spavaju. Nestabilnost theta talasa se manifestuje kroz ADHD (poremećaj nedostatka pažnje i hiperaktivnost), depresiju, hiperaktivnost, impulsivnost, neučtivost i nemarnost, anksioznost, slabu emocionalnu svjesnost, stres…

Delta talasi

Ovo su veoma spori i „glasni“ talasi, prodiru duboko kroz tijelo i možete ih zamisliti kao sporo ritmično udaranje u bubanj. Ovi moždani talasi isključuju spoljašnju svjesnost i izvor su empatije. 

Od rođenja pa do druge godine života, djeca funkcionišu sa dominacijom delta moždanih talasa. Recimo, to je stanje kada bebe spavaju otvorenih očiju i dominacija delta talasa objašnjava zašto novorođenče ne može da ostane budno duže od nekoliko minuta.  Do nestabilnosti dolazi kod povrede mozga, nemogućnosti razmišljanja (različiti uzroci), teški ADHD, nemogućnost da se tijelo regeneriše, nesposobnost da se revitalizuje mozak, loše spavanje…

Ipsilon talasi

Najsporiji moždani talasi uočeni su kod veoma naprednih meditanata. Oni su osnova za više moždane funkcije. Zbog sporosti ovih talasa teško ih je detektovati i izmjeriti tako da se o njima veoma malo zna. 

Javljaju se u veoma dubokim i naprednim stanjima joge i meditacije, u ekstatičkim stanjima svijesti, u duhovnim i vantljesnim mističnim iskustvima. Dosadašnja istraživanja su pokazala da se ne može predvidjeti kada će se ti talasi pojaviti.

I cjelina

• Glavobolje
• Epi napadi
• Panika i panični napad
• Promjene raspoloženja
• Disocijativne epizode
• Nepravilne promjene u ponašanju i energiji
• Emocionalno reagovanje ili glavobolja uz stimulanse
• Hipoglikemija
• Žudnja za šećerom
• Halucinacije
• Psihološka i emocinalna nestabilnost
• Uspostava faza spavanja
• Noćni strahovi
• Hodanje u snu
• Noćno znojenje
• Sindrom nemirnih nogu
• Šum u ušima
• Slušna obrada
• Vrtoglavice
• Brze promjene ponašanja i nivoa energije
• Trigeminal neuralgije
• Fibromyalgia
• Arthritis
• Iritabilno crijevo
• Pad šećera u krvi
• Endokrina regulacija
• Astma
• Hronični umor
• Višestruke hemijske osjetljivosti
• Imunološki nedostatak
• Autoimuni poremećaji
• Valovi vrućine
• Noćno znojenje
• PMS(nestabilnost i migrene)
• Glavobolje
• Marihuana
• Fiziološka i emocionalna samoregulacija

II cjelina

• Obrada simbola
• Pohranjeno znanje i vještine
• Obraćanje pažnje na detalje
• Svijest o dominantnoj ruci
• Svijest o lijevoj/desnoj ruci
• Čitanje
• Pisanje
• Matematičke operacije
• Lijevo/desno konfuzija
• Dislekcija, disgrafija i diskalkulija
• Naučene motoričke vještine
• Razumijevanje jezika i teksta
• Apraksija
• Fine motoričke vještine i “timing”
• Svijesnost i obrada senzornih informacija
• Fizička napetost
• Manjak tjelesne svjesnosti
• Manjak svjesnosti o boli
• Svijest o okolini, tijelu
• Svijest o prostoru i vremenu
• Fizičko smirenje (hiperaktivnost)
• Fizičko smirenje da se omogući uspavljivanje
• Fizički nemirno spavanje
• Škrgutanje zubima (Bruksizam)
• Crtanje
• Senzorna integracija
• Vizuo-prostorne vještine
• Matematički pojmovi
• Ravnoteža i koordinacija
• Mišićna napetost
• Hiperaktivnost
• Tremor
• Konstipacije
• Reflux
• Hipertenzija
• Lupanje srca
• PMS(fizička uznemirenost)
• Hronični bolovi živaca
• Bol u leđima
• Socijalno emocionalna svjesnost
• Spasticitet

III cjelina

• Opsesivna briga
• Kompulzivno ponašanje
• Opsesivne negativne misli
• Planiranje budućnosti
• Optimizam
• Internalno motivisana pažnja
• Impulzivnost
• Radna memorija
• Planiranje i organizacija
• Smirenje kako bi se omogućilo uspavljivanje
• Verbalno izražavanje
• Motorički i glasovni tikovi
• PMS(tuga, briga, mentalna izmaglica)
• Nizak prag boli
• Impulzivno i kompulzivno jedenje
• ADD simptomi
• OKP
• Kratkotrajno pamćenje
• Stimulansi za pažnju
• Antidepresivi
• Svjesno cilju orijentisano ponašanje

IV cjelina

• Emocionalna reaktivnost
• Emocionalna ranjivost
• Emocionalna kontrola i ekspresija
• Emocionalna sigurnost i samokontrola
• Nestrpljivost
• Strah i ljutnja
• Hiber budnost
• Paranoja
• Problem privrženosti
• Očajavanje
• Preplavljenost emocijama
• Ljutnja i bijes (ispadi bijesa – TANTRUMI)
• Samoozlijeđivanje
• Emocionalna smirenost da se zadatak odradi do kraja
• Oprez i strah koji utječu na uspavljivanje
• Emocionalno izražavanje
• Rani jezik (potaknuti usvajanje)
• Agresivno i kontrolirano ponašanje
• PMS(reaktivni ili agresivni simptoni)
• Strah
• Ljutnja
• Rane traume
• Jedenje za nagradu
• Anorexia i Bulimija
• Nedostatak empatije
• Opijati