Neurofeedback trening

Kroz interaktivne vježbe i precizno praćenje vaše moždane aktivnosti, otvaramo vrata ka dubokom razumjevanju vaše psihe. Zajedno gradimo most između uma i tijela, stvarajući prostor za cjelovito blagostanje.

Kroz individualizirane sesije neurofeedbacka, naučićete kako da optimizujete svoje mentalne procese, poboljšate koncentraciju, smanjite stres i postignete emocionalnu stabilnost. Naš cilj je podržati vas na putu ka emocionalnom blagostanju i ostvarenju vašeg punog potencijala. Kroz terapiju, savjetovanje i inovativne tehnike poput neurofeedbacka, pomažemo vam da prevaziđete prepreke i ostvarite život koji zaslužujete.

U pozadini svih misli, emocija i ponašanja je komunikacija između neurona u mozgu koja se odvija preko električnih impulsa. Kada su ti impulsi sinhronizovani, stvaraju moždane talase.

Ovi talasi se mogu detektovati elektroencefalografom (EEG) – aparatom koji bilježi raspone frekvencija na osnovu kojih se određuje vrsta talasa.

Da vas podsjetimo da je mjerna jedinica frekvencije Herc (Hz) i predstavlja broj ponavljanja (učestalost) događaja u jednoj sekundi. Ljudski mozak funkcioniše u okviru šest vrsta talasa – šest frekvencija. Svi oni su istovremeno prisutni, ali samo jedan je dominantan u određenom stanju. Upravo taj dominantni talas i njegove karakteristike određuje naše trenutno raspoloženje, mentalne sposobnosti i stanje svijesti.

Svaki proces koji mijenja percepciju mijenja i moždane talase. Na primjer: uzimanje lijekova i lakih droga utiče na to kako doživljavate svijet i ljude oko sebe i tada su moždani talasi „dirigovani“ od strane hemijske supstance koju ste uzeli. Veliki uticaj na aktivnost moždanih talasa ima i hrana koju konzumirate. Rezultatima istraživanja je potvrđen uticaj vitamina i minerala iz hrane dok je veoma teško precizno utvrditi uticaj namirnica pojedinačno.

Poremećeni ritam i nestabilnost moždanih talasa, izazivaju brojne simptome koji se pogrešno nazivaju bolestima. Neki od tih simptoma su: tikovi, opsesivno kompulzivni poremećaj, agresivno ponašanje, bijes, panični napad, bipolarni poremećaj, migrena, epilepsija, apnea u snu, tinitus, anoreksija, bulimija, eksplozivno ponašanje itd.

Gama talasi

Ovo su najbrži i najsuptilniji talasi. Odnose se na istovremeno obrađivanje informacija iz različitih dijelova mozga. Gama moždani talasi su bili dugo zanemareni, dok istraživači nisu otkrili da su to talasi koji se javljaju u stanjima univerzalne ljubavi i vrlina.

Pretpostavlja se da gama talasi nastaju u stanjima proširene svijesti. To su talasi genija i ljudi sa visokim stepenom svesnosti. Takođe su odgovorni i za tzv. mistična i astralna iskustva, visok nivo koncentracije i usredsređenosti. Nestabilnost ovih talasa dovodi do: anksioznosti, uzbuđenja, stresa, ADHD-a, depresije, nesposobnosti za učenje…

Beta talasi

Ovi talasi su usmereni ka spoljašnjem svijetu i kognitivnim poslovima. To su brzi talasi, prisutni kada smo budni, pažljivi, angažovani oko rješavanja problema i rasuđivanja, kada smo fokusirani na mentalne aktivnosti i kada donosimo odluke.

Beta talasi

Postoje tri vrste beta talasa:

Niski – relaksirana pažnja
Srednji – kada smo na nešto fokusirani
Visoki – prisutni su u stanjima uzbune, anksioznosti, uzbuđenja i stresa

Ukoliko stanje visokih beta moždanih talasa dugo traje, mozak počinje da radi izvan zdravog okvira – neka područja mozga prestanu da budu u koordinaciji sa ostalim i počinju da funkcionišu odvojeno od drugih ili čak potpuno suprotno.

Nestabilnost ovih talasa uzrokuje višak adrenalina, anksioznost, veliku uzbuđenost, nesposobnost da se osoba opusti, stres, ADHD, depresiju, smanjenu sposobnost spoznaje.

Nesinhronizovani beta talasi su korisni za kratkoročno pamćenje i rutinski rad. U svakodnevnom životu kada osjetite da ste „ispali“ iz beta talasa (recimo drijema vam se) obično posežete za nekim sredstvom za „vraćanje“ u betu kao što su kafa, energetska pića i drugi stimulansi.

Alfa talasi

Dominiraju kada ste opušteni i kada misli lagano teku, kada sanjarite i prisutni su i u nekim meditativnim stanjima. Alfa talasi pomažu u cjelokupnoj mentalnoj koordinaciji, smirenosti, budnosti, integraciji uma i tijela i u učenju. U uzrastu od šeste do osme godine života, djeca funkcionišu na alfa talasima. U ovoj životnoj fazi počinje razvoj analitičkog uma i djeca počinju da tumače informacije koje dolaze spolja donoseći zaključke o tome kako svet funkcioniše.

Nestabilnost ovih talasa dovodi do sanjarenja, rasijanosti i nesposobnosti fokusiranja. Alfa talase će povećati alkohol, marihuana i pojedini antidepresivi. Mogu se registrovati već kada su oči zatvorene, a um smiren. Često su dominantni u vrijeme aktivnosti kao što je joga.

Teta talasi

Ovi talasi su aktivni u stanjima kada se čula povlače iz spoljašnjeg svijeta i usmeravaju na unutrašnje signale i senzacije. U teta stanju ste otvoreni za „programiranje“ jer je tada tanka granica između svjesnog i podsvjesnog uma. U podsvjesti se nalaze vaši strahovi, traume, noćne more, blokade i mnogo toga problematičnog i nerazrješenog pa je zato stanje u kome dominiraju Teta talasi idealno da se sav taj neželjeni teret ukloni, a najpoznatiji tehnika za takav rad je hipnoza.

Ovi talasi su aktivni tokom lucidnog sanjanja – tada su te osobe i budne i spavaju. Nestabilnost theta talasa se manifestuje kroz ADHD (poremećaj nedostatka pažnje i hiperaktivnost), depresiju, hiperaktivnost, impulsivnost, neučtivost i nemarnost, anksioznost, slabu emocionalnu svjesnost, stres…

Delta talasi

Ovo su veoma spori i „glasni“ talasi, prodiru duboko kroz tijelo i možete ih zamisliti kao sporo ritmično udaranje u bubanj. Ovi moždani talasi isključuju spoljašnju svjesnost i izvor su empatije.

Od rođenja pa do druge godine života, djeca funkcionišu sa dominacijom delta moždanih talasa. Recimo, to je stanje kada bebe spavaju otvorenih očiju i dominacija delta talasa objašnjava zašto novorođenče ne može da ostane budno duže od nekoliko minuta. Do nestabilnosti dolazi kod povrede mozga, nemogućnosti razmišljanja (različiti uzroci), teški ADHD, nemogućnost da se tijelo regeneriše, nesposobnost da se revitalizuje mozak, loše spavanje…

Ipsilon talasi

Najsporiji moždani talasi uočeni su kod veoma naprednih meditanata. Oni su osnova za više moždane funkcije. Zbog sporosti ovih talasa teško ih je detektovati i izmjeriti tako da se o njima veoma malo zna.

Javljaju se u veoma dubokim i naprednim stanjima joge i meditacije, u ekstatičkim stanjima svijesti, u duhovnim i vantljesnim mističnim iskustvima. Dosadašnja istraživanja su pokazala da se ne može predvidjeti kada će se ti talasi pojaviti.

I cjelina

Glavobolje
Epi napadi
Panika i panični napad
Promjene raspoloženja
Disocijativne epizode
Nepravilne promjene u ponašanju i energiji
Emocionalno reagovanje ili glavobolja uz stimulanse
Hipoglikemija
Žudnja za šećerom
Halucinacije
Psihološka i emocinalna nestabilnost
Uspostava faza spavanja
Noćni strahovi
Hodanje u snu
Noćno znojenje
Sindrom nemirnih nogu
Šum u ušima
Slušna obrada
Vrtoglavice
Brze promjene ponašanja i nivoa energije
Trigeminal neuralgije
Fibromyalgia
Arthritis
Iritabilno crijevo
Pad šećera u krvi
Endokrina regulacija
Astma
Hronični umor
Višestruke hemijske osjetljivosti
Imunološki nedostatak
Autoimuni poremećaji
Valovi vrućine
Noćno znojenje
PMS(nestabilnost i migrene)
Glavobolje
Marihuana
Fiziološka i emocionalna samoregulacija

II cjelina

Obrada simbola
Pohranjeno znanje i vještine
Obraćanje pažnje na detalje
Svijest o dominantnoj ruci
Svijest o lijevoj/desnoj ruci
Čitanje
Pisanje
Matematičke operacije
Lijevo/desno konfuzija
Dislekcija, disgrafija i diskalkulija
Naučene motoričke vještine
Razumijevanje jezika i teksta
Apraksija
Fine motoričke vještine i “timing”
Svijesnost i obrada senzornih informacija
Fizička napetost
Manjak tjelesne svjesnosti
Manjak svjesnosti o boli
Svijest o okolini, tijelu
Svijest o prostoru i vremenu
Fizičko smirenje (hiperaktivnost)
Fizičko smirenje da se omogući uspavljivanje
Fizički nemirno spavanje
Škrgutanje zubima (Bruksizam)
Crtanje
Senzorna integracija
Vizuo-prostorne vještine
Matematički pojmovi
Ravnoteža i koordinacija
Mišićna napetost
Hiperaktivnost
Tremor
Konstipacije
Reflux
Hipertenzija
Lupanje srca
PMS(fizička uznemirenost)
Hronični bolovi živaca
Bol u leđima
Socijalno emocionalna svjesnost
Spasticitet

III cjelina

Opsesivna briga
Kompulzivno ponašanje
Opsesivne negativne misli
Planiranje budućnosti
Optimizam
Internalno motivisana pažnja
Impulzivnost
Radna memorija
Planiranje i organizacija
Smirenje kako bi se omogućilo uspavljivanje
Verbalno izražavanje
Motorički i glasovni tikovi
PMS(tuga, briga, mentalna izmaglica)
Nizak prag boli
Impulzivno i kompulzivno jedenje
ADD simptomi
OKP
Kratkotrajno pamćenje
Stimulansi za pažnju
Antidepresivi
Svjesno cilju orijentisano ponašanje

IV cjelina

Emocionalna reaktivnost
Emocionalna ranjivost
Emocionalna kontrola i ekspresija
Emocionalna sigurnost i samokontrola
Nestrpljivost
Strah i ljutnja
Hiber budnost
Paranoja
Problem privrženosti
Očajavanje
Preplavljenost emocijama
Ljutnja i bijes (ispadi bijesa – TANTRUMI)
Samoozlijeđivanje
Emocionalna smirenost da se zadatak odradi do kraja
Oprez i strah koji utječu na uspavljivanje
Emocionalno izražavanje
Rani jezik (potaknuti usvajanje)
Agresivno i kontrolirano ponašanje
PMS(reaktivni ili agresivni simptoni)
Strah
Ljutnja
Jedenje za nagradu
Anorexia i Bulimija
Nedostatak empatije
Opijati