Sve boje stresa

sve boje stresa

Stres je povezan sa svim vidovima aktivnosti i mogli bismo da ga izbjegnemo jedino kada ništa ne bismo radili. Stres je svaka promjena u spoljašnjoj sredini ili u našem tijelu, koja utiče na nas, pozitivno ili negativno, odnosno fizička i psihička reakcija organizma na svaki podražaj koji remeti uobičajenu homeostazu organizma. Akutni stres brzo prolazi i ne ostavlja posljedice. Hroničan stres definiše se kao stanje dugotrajne napetosti usljed kojeg se javljaju psihosomatske reakcije čija je posljedica generalno pogoršanje zdravstvenog stanja, osjećaj frustracije, mentalna i fizička iscrpljenost.

Ako uzmemo u obzir sve moguće probleme koje velike količine stresa izazivaju, jasno je da treba ustanoviti koliko sebe izlažemo ovom potencijalnom neprijatelju. Da bismo objektivistički pristupili tome, neophodno je sagledati svoje dosadašnje iskustvo sa stresnim situacijama, način reagovanja, vrijeme potrebno za opuštanje kao i sklonost individualnom (u sebi) ili socijalnom (sa prijateljima) rješavanju sopstvenog problema. Ukoliko se osjećamo nemoćno pod pritiskom, neraspoloženi smo, zatvoreni za komunikaciju sa drugima, ako smo zabrinuti oko sitnica koje, u suštini, ne zaslužuju toliku pažnju, i ako često ne možemo da povratimo izgubljenu energiju, moguće je da je stres taj koji nas lišava pozitivne energije neophodne za konstruktivno rješenje problema.

Mentalno zdravlje osobe povezano je sa njenim sposobnostima adaptacije na promjene u sebi i okolini. Psihološki zdrava osoba je dobro integrisana i otporna na frustracije i stres. Iako stres uglavnom doživljavamo kao negativan, on je normalan i prirodan odgovor ljudskog organizma. Umjerene količine stresa mogu biti korisne, kao pokretači rasta i razvoja.

Za uspješno upravljanje stresom neophodno je razumjeti proces stresa i prepoznati sopstvene načine suočavanja s istim. Psihološka pomoć koristi u postizanju dubljeg uvida u samog sebe, razumijevanja toga kako naša uvjerenja, slika sebe, osjećaj kontrole, iskustva doprinose doživljenom stresu i korištenim načinima suočavanja.

U radu sa psihologom razvijaju se različiti koping (coping) mehanizmi suočavanja sa stresom. Tek proradom i uvidom u vlastite obrasce doživljavanja i reagovanja, te u njihovu povezanost sa negativnim ishodima, životnim nezadovoljstvom i negativnim emocijama, možemo stvoriti temelje za promjenu. U procesu unutrašnje promjene – korigujemo kognitivne distorzije, slike i uvjerenje o sebi i svijetu, kao i fleksibilnost u prihvatanju i nošenju sa promjenama.

Ponekad je teško nasmijati se kada vam je život u totalnom haosu, ali nekada vrijedi zastati za trenutak i pogledati na neke stvari iz drugačije perspektive. Pozitivan način posmatranja života ne smije da bude stvar emocija već odluke. Želja da život gledamo iz perspektive „čaša je do pola puna“, a ne „čaša je do pola prazna“, često je najbolji i jedini put ka promjeni kognitivnih distorzija stečenih tokom života zbog kojih smo često psihološki „zaglavljeni“ u jednom njegovom dijelu i ne možemo dalje. Uostalom, život je oduvijek bio najopasniji sparing partner sa kojim zbrajamo pobjede i poraze što u osnovi čini njegovu, ali i našu suštinu.

 

Vaš PsychoPractice tim ♥

Izvršite uplatu